Uspješno završena međunarodna speleo-ronilačka vježba “Buna 2017” u kojoj su učestvovali i pripadnici FUCZ
Organizatori ove vježbe bili su Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane Slovenije, a glavni nosioci bili su Federalna uprava civilne zaštite i Gorska služba spašavanja u BiH, potpomognuti Upravom Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje, Kantonalnom upravom civilne zaštite HNK, Odjelom za civilnu zaštitu i vatrogastvo Mostar. Glavna vježba spašavanja iza sifona, odnosno iz potopljenih objekata, bila je bazirana na situaciji koje su česte posljednjih godina, posebno s porastom avanturističkog turizma kod nas. Scenario se zasnivao na nezgodi trojice slovenskih ronilaca koji su ronili vrelom Bune. Treninzi i vježbe ovakve vrste su uvijek potrebni jer se samostalno ne može odgovoriti postavljenom zadatku te je potrebna pomoć iz susjednih država. Zbog toga je ova vježba bila prilika usaglašavanja protokola, principa i tehnika.
Na vrelu Bune u Blagaju od 26. do 30. jula održana je međunarodna vježba speleo i speleoronilačkih tehnika spašavanja unesrećenog iza sifona, odnosno iz potopljenih objekata – Buna 2017.
Organizatori ove vježbe bili su Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane Slovenije, a glavni nosioci bili su Federalna uprava civilne zaštite i Gorska služba spašavanja u BiH, potpomognuti Upravom Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje, Kantonalnom upravom civilne zaštite HNK i Odjelom za civilnu zaštitu i vatrogastvo Mostar. Vježba je osmišljena kako bi se svi učesnici upoznali sa načinom saradnje i pomoći pri zaštiti i spašavanju od nesreća i otklanjanju posljedica a na osnovu bilateralnog ugovora izmedu Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine i mehanizma Civilne zaštite EU.
U ovoj vježbi učestvovalo je oko 50 predstavnika Ministarstva sigurnosti BiH, Uprave za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije, Jamarske reševalne službe Slovenije pri JZS, Federalne uprave civilne zaštite, Službe Saveza GSSuBiH, pripadnici CZ RS, EHI Enote za tehnično potapljaje (ETP), predstavnici Kantonalne uprave CZ HNK, CZ Grada Mostara i Službi za spašavanje iza sifona iz drugih zemalja (Italija, Poljska, Hrvatska).
Uoči izvođenja glavne vježbe obavljene su sve pripreme za vježbu, predavanja na temu spašavanja iza sifona, provjerena ispravnost lične i zajedničke opreme, obnovljeno znanje rada sa nosilima za izvlačenje iza sifona… itd.
Glavna vježba spašavanja iza sifona, odnosno iz potopljenih objekata, bila je bazirana na situaciji koje su česte posljednjih godina, posebno s porastom avanturističkog turizma kod nas. Scenario se zasnivao na nezgodi trojice slovenskih ronilaca koji su ronili vrelom Bune. S obzirom na to da se radi o jednom teže i jednom lakše ozlijeđenom, teže ozlijeđeni ostaje u suhom djelu špilje dok lakše ozlijeđeni ide po pomoć. Speleo spasilački tim organizira evakuaciju lakše ozlijeđenog, a tim GSS-a i slovenačka ekipa za tehničko ronjenje za spašavanje iza sifona kreće u spašavanje teže ozlijeđenog i rade transport ispod vode. Ovaj drugi dio vježbe sastojao se od simuliranja speleološkog transporta između jednog prostora iznad Tekije i druge obale Bune, gdje unesrećenog iz jedne rupe trasportuju tzv. tirolskom prečnicom, odnosno razapetom sajlom preko rijeke.
Treninzi i vježbe ovakve vrste su uvijek potrebni jer se samostalno ne može odgovoriti postavljenom zadatku te je potrebna pomoć iz susjednih država. Zbog toga je ova vježba bila prilika usaglašavanja protokola, principa i tehnika kako bi zajedno bili kompatibilniji.
Svi timovi iz zemalja regiona na ovaj način se uvježbavaju, zajedno treniraju, jer situacije koje se dešavaju zahtijevaju brojniju ekipu kako bi se odradila neka zahtjevna akcija spašavanja.
Inače, ovakvim vidom spašavanja bavi se mali broj ljudi jer je speleo-ronjenje jako zahtjevno, a samo spašavanje još zahtjevnije i spada u najsloženije od svih vrsta spašavanja koje postoje. Ronjenje je samo po sebi vrlo složeno, a spiljsko ronjenje je najekstremniji i najopasniji sport na svijetu s najvećim procentom nesreća, po statistikama opasnije od alpinizma.
Saradnja Slovenije i BiH na području zaštite i spašavanja počela je nakon slučaja iz 2002. godine kad je u Crnom vrelu stradao Azer Dželilović i u pomoć pozvani ronioci iz Slovenije.
Inače, brojna bh. kraška vrela zanimljiva su za ronjenje, neistražene pećine, posebno privlačne stranim turistima i vrlo je realno očekivati da je u narednom periodu moguća potreba za ovakvim intervencijama.
