Upozoravajući znaci klizišta

  1. Vrela ili zasićeni tereni koji prije nisu bili mokri.
  2. Nove pukotine ili neobične izbočine na tlu, na ulicama ili trotoarima.
  3. Odmicanje tla od temelja.
  4. Pomoćne strukture, kao što su palube i terase, koje se naginjanju i/ili odmiču od glavnog objekta.
  5. Nagib ili pucanje betonskih podova i temelja.
  6. Prekinuti putevi vodoinstalacija kao i podzemnih instalacija.
  7. Nagnuti telefonski stubovi, drveće, potporni zidovi ili ograde.
  8. Pomicanje ograda.
  9. Propali ili skliznuti slojevi puta.
  10. Brz porast vodostaja potoka, eventualno u pratnji povećane zamućenosti (mulj u vodi).
  11. Nagli pad vodostaja potoka, usporedo sa kišom koja još uvijek pada ili je tek nedavno prestala padati.
  12. Zaglavljena vrata i prozori, i vidljive pukotine koje indiciraju zaglavljene okvire van šarki.
  13. Tiha tutnjava koja se pojačava indicira približavanje odrona.
  14. Neobični zvukovi, poput pucanja stabala ili odrona kamenja, mogu ukazivati na pomicanje krhotina.

Područja koja su općenito sklona opasnostima od odrona

  1. Postojeća klizišta.
  2. Na padini ili u podnožju iste.
  3. U ili na bazi manjih drenažnih šupljina.
  4. Vrh ili dno starog nasipa.
  5. U dnu ili u vrhu strme padine.
  6. Naseljena brda gdje se koriste poljski septički sistemi.

Područja za koja se pretpostavlja da su sigurna od klizišta

  1. Tvrde, nepomjerajuće stijene.
  2. Relativno ravna područja koja nisu sklona iznenadnim promjenama u samom nagibu tla.
  3. Na vrhovima ili uz samu ivicu grebena, odmaknutih od vrhova padina.

Šta uraditi prije pojave klizišta

  1. Ne preporučuje se gradnja u blizini strmih padina, ivica planina, drenažnih puteva, ili u blizini dolina koje su poznate po erozijama tla.
  2. Dobijanje procjene tla.
  3. Kontaktirajte dužnosnike, centre za državna geološka istraživanja ili odijeljenja za prirodne resurse, kao i univerzitetske odsjeke za geologiju. Klizišta se javljaju na mjestima gdje su se i prije pokretala, ali i na mjestima koja su prepoznatljiva po svojim prirodnim opasnostima. Informirajte se o klizištima u okolnim područjima, zatražite informacije o područjima poznatim po odronima i tražite profesionalnu preporuku radi detaljnije analize mjesta imovine, kao i prijedloge o korektivnim mjerama koje kao vlasnik imovine možete poduzeti ukoliko to bude potrebno.
  4. Pogledatajte uzorke odvodnje vode u blizini doma, i obratite pažnju na mjesta na kojima pritiču vode, uz primjetno povećanje protoka u kanalima. Ta područja treba izbjegavati tokom nevremena.
  5. Saznajte više o hitnim reakcijama i planovima za evakuaciju okolnih područja. Razvijte vlastiti hitni plan za spašavanje.
  6. Minimiziranje kućnih opasnosti: Imati instalirane fleksibilne cijevne spojnice kako bi se izbjeglo curenje plina ili vode, kao i flksibilne priključke koji su otporniji na lom (samo ovlaštene plinske firme ili profesionalna lica trebaju vršiti ugranju plinskih instalacija).
  7. Zasadite biljni pokrov na padinama i izgradite potporne zidove.
  8. U područjima koji su pokriveni blatom, izgraditi kanale ili odbojne zidove kako bi usmjerili strujanje oko objekta. Napomena: Ako ste izgradili zidove kako bi preusmjerili protok krhotina i samog toka zemljišta koje pokrene klizište na susjedno zemljište, možete odgovarati pred državnim organom zbog prouzročene štete.

Šta raditi za vrijeme trajanja odrona

  1. Ostanite pribrani i budni. Mnogi smrtni slučajevi uzrokovani protokom krhotina od klizišta se dešavaju dok ljudi spavaju. Slušajte lokalne radio stanice putem radio aparata, prijenosnih radio uređaja ili pratite televizijske vremenske emisije kako bi se informisali o intenzivnim padavinama. Budite svjesni da intenzivni, kratki naleti kiše mogu biti posebno opasni, pogotovo ako dolaze poslije perioda obilnih kiša i vlažnog vremena.
  2. Ukoliko se nalazite u području prepoznatljivom po klizištu ali i po činjenici da postoji tok za protok krhotina, razmislite o napuštanju prostora ukoliko je to ikako moguće učiniti. Zapamtite da tokom vožnje intenzivno nevrijeme može biti opasno. Ako ostajete kod kuće, premjestite se na drugi sprat ako je to moguće. Udaljavanje od mjesta na kojem se pojavilo klizište ili protok krhotina umnogome spašava živote.
  3. Obratite pažnju na bilo koji neobični zvuk koji može indicirati pomjeranje krhotina, kao što su pucanje drveća ili lupanje kamenja. Potočići blata i otkidanje blata i krhotina mogu prethoditi većim klizištima. Protok krhotina može se odvijati veoma brzo a ponekad i bez upozorenja.
  4. Ukoliko se nalazite u blizini potoka ili kanala, obratite pažnju na iznenadno povećanje ili smanjenje protoka vode ali i na promjenu samog intenziteta vode (prelaz vode iz jasnog stanja u blatnjavo stanje). Takve promjene mogu indicirati aktivaciju klizišta uzvodno, pa budite u pripravnosti za brzu reakciju. Ne odgađajte! Spasite sebe, a ne stvari.
  5. Budite posebno oprezni prilikom vožnje. Mostovi mogu biti odnešeni. Ne prelazite preko preplavljenih potoka. Vratite se da se ne utopite! Nasipi duž ceste su posebno osjetljivi spram klizišta. Uočite na cesti znakove poput urušavanja pločnika, pojavljivanje blata, stijene koje su pale sa okolnih brda i druge faktore koji najavljuju mogući protok krhotina.
  6. Budite svjesni da jača podrhtavanja zemljišta usljed zemljotresa mogu prouzročiti izazvati ili pojačati efekte klizišta.

Šta trebate uraditi ako sumnjate na skoru opasnost od klizišta

  1. Kontaktirajte vaše lokalne vatrogasce, policiju ili odjel za javne radove. Lokalni dužnosnici su najbolje osobe koje su sposobne procijeniti potencijalnu opasnost.
  2. Informišite pogođene komšije. Vaše komšije možda nisu ni svjesni potencijalnih opasnosti. Obavijestite ih o potencijalnim prijetnjama i pomozite im da spase svoje živote. Pomozite komšijama koji trebaju pomoć kako bi bili evakuisani.
  3. Evakuišite se. Bijeg sa područja klizišta ili područja na kojem se pojavio protok krhotina je vaša najbolja zaštita.
  4. Sklupčajte se i zaštite glavu ukoliko bijeg nije moguć.

Šta trebate raditi nakon pojave klizišta

  1. Držite se dalje od područja sa klizištima. Postoji opasnost od ponovnog klizanja tla.
  2. Slušajte lokalne radio i televizijske stanice kako bi bili znali najnovije hitne informacije.
  3. Pazite na poplave koje se mogu pojaviti nakon odrona zemlje ili protokom krhotina. Ponekad nakon poplava znaju slijediti klizišta i protoke krhotina jer mogu biti pokrenuti od strane istog uzročnika.
  4. Provjerite ima li povrijeđenih i zarobljenih osoba blizu klizišta, bez da ulazite u mjesto opasnosti. Uputite spacioce prema njihovim lokacijama.
  5. Pomozite komšijama kojima je potrebna specijalna pomoć – novorođenčad, starije osobe i osobe sa invaliditetom. Starijim osobim i osobama sa invlideitetom je potrebna posebna pomoć. Ljudi koji se brinu o njima ili osobe sa velikim porodicama zahtjevaju dodatnu pomoć u hitnim situacijama.
  6. Uočite i prijavite nadležnim službama prekinute komunalne vodove, oštećenje prometnica i željezničkih pruga. Prijavljivanje potencijalnih opasnosti će dovesti do isključenja komunalija kako bi se spriječilo širenje daljih opasnosti.
  7. Provjerite temelje građevine, dimnjak i okolno zemljište. Štete nastale na temljima, dimnjacima i na okolnom zemljištu mogu vam pomoći kako bi procjenili sigurnost područja na kojem se nalazite.
  8. Ponovno zasađivanje oštećenog zemljišta treba izvršiti čim prije, jer erozija uzrokovana gubitkom gornjeg sloja zemlje može dovesti do pojave poplava kao i klizišta u skorijoj budućnosti.
  9. Zatražite savjete od geotehničkog stručnjaka za procjenu opasnosti ili za projektovanje korektivnih tehnika koje bi utjecale na smanjenje rizika od ponovnog nastanka klizišta. Stručnjaci će vas moći savjetovati kako na najbolji mogući način djelovati preventivno ili smanjiti rizik od klizišta, bez kreiranja novih opasnosti.

Napravite paket

Paket potrepština za slučaj nesreće je jednostavno skup osnovnih artikala koje bi vaše kućanstvo moglo trebati u slučaju nužde. Pokušajte sastaviti svoj paket dosta prije slučaja nesreće. Možda će te se trebati evakuirati u trenutku i ponijeti osnovno sa sobom. Vjerovatno nećete imati vremena da tražite potrepštine ili da ih idete kupovati. Možda ćete morati preživjeti bez pomoći poslije nesreće. To znači da trebate imati svoju hranu, vodu i druge potrepštine u dovoljnoj količini da vam traju bar 72 sata. Lokalne vlasti i pomoć će biti na licu mjesta nakon nesreće, ali ne mogu doći do svih istog trena. Pomoć bi vam mogla stići nakon par sati ili tek za par dana. Osim toga, osnovne usluge, kao što su struja, plin, voda, odvodnja kanalizacije i telefoni, bi mogle biti u prekidu danima ili čak sedmicu ili duže. Vaš osnovni paket bi trebao sadržavati stvari koje će vam pomoći da se izborite sa ovim prekidima.

Osnovni paket za slučaj nesreće

Osnovni paket potrpština za slučaj nesreće bi trebao sadržavati sljedeće artikle:

  1. Lična i bitna dokumenta
  2. Voda, jedan galon vode po osobi po danu za barem tri dana, za piće i sanaciju,
  3. Hrana, zaliha za bar tri dana nekvarljive hrane,
  4. Ručni radio na baterije sa rezervnim baterijama,
  5. Baterijska lampa sa rezervnim baterijama,
  6. Paket prve pomoći, osnovni lijekovi, analgetici (lijekovi za secerase, srčane bolesnike i sl.)
  7. Pištaljka za pozivanje u pomoć,
  8. Maska za prašinu da filtrira zagađeni zrak i plastične folije i ljepljiva traka da zaštite prostor skloništa,
  9. Vlažne maramice, kese za smeće i plastične vezice za ličnu higijenu,
  10. Klješta ili ključ za isključivanje energenata,
  11. Ručni otvarač konzervi za hranu,
  12. Lokalne karte,
  13. Mobitel sa punjačem, inverter ili solarni punjač,
Federalna uprava civilne zaštite