Rezultati ovog istraživanja su pokazali da su znatni kapacitite koji se moraju unaprijediti, posebno kad su općine u pitanju zbog toga što su one prve koje bivaju pogođene ukoliko dođe do prirodne ili druge nesreće, odnosno katastrofe i prve su koje moraju da se bore protiv nje. U Mapi puta su utvrđeni nedostaci u odnosu na opšte potrebe operacija odgovora na katastrofe u skladu sa međunarodnim standardima te identificirane potrebe za razvoj kapaciteta. Ovim izvještajem se prvi put dobija evidencija kapaciteta  u oblasti zaštite i spašavanja na svim nivoima u čitavoj BiH, što pruža mogućnost da se organizovanije i planski djeluje prema lokalnim zajednicama koje su izloženije prirodnim i drugim nesrećama po pitanju nabavke određene opreme i sredstava, formiranja određenih jedinica za zaštitu i spašavanje i drugih aktivnosti koje se budu vodile.

U Sarajevu je predstavljen prvi izvještaj “Procjene kapaciteta za odgovor na katastrofe i Mapa puta za BiH”, realiziran u sklopu projekta “Međusobno povezivanje u upravljanju rizicima od katastrofa (IDRM)”, koji finansira Agencija za razvojnu saradnju Italije, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Federalnom upravom civilne zaštite (FUCZ), Republičkom upravom civilne zaštite Republike Srpske (RUCZRS) i sedam jedinica lokalne samouprave (Brčko Distrikt BiH, Doboj, Laktaši, Lukavac, Maglaj, Tuzla i Zvornik).

Projekt “Međusobno povezivanje u upravljanju rizicima od katastrofa (IDRM)” ima za cilj da ojača institucionalne kapacitete za smanjenje rizika od katastrofa na svim nivoima vlasti postavljanjem pravnih i strateških okvira i sprovedbom mjera za upravljanje rizicima od katastrofa i klimatskih promjena.

“Procjena kapaciteta za odgovor na katastrofe i Mapa puta za BiH” urađena je putem sistematske procjene postojećih ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta za odgovor na katastrofe na svim administrativnim nivoima u BiH i treba doprinijeti razumijevanju tih kapaciteta, utvrđivanju nedostataka u odnosu na opće potrebe operacija odgovora na nesreće i katastrofe u skladu sa međunarodnim standardima i identificiranju potreba za buduće inicijative razvoja kapaciteta za odgovor na katastrofe.

U proteklih nekoliko mjeseci vršeno je prikupljanje podataka o kapacitetima (ljudskim i materijalno – tehničkim resursima) koji su na raspolaganju u postojećim operativnim jedinicama i službama za odgovor na nesreće i katastrofe u BiH.

U stručnom timu za izradu ovog Izvještaja, između ostalih, radili su i uposlenici FUCZ.

Rezultati ovog istraživanja su pokazali da su znatni kapacitite koji se moraju unaprijediti, posebno kad su općine u pitanju zbog toga što su one prve koje bivaju pogođene ukoliko dođe do prirodne ili druge nesreće, odnosno katastrofe i prve su koje moraju da se bore protiv nje. U Mapi puta su utvrđeni nedostaci u odnosu na opšte potrebe operacija odgovora na katastrofe u skladu sa međunarodnim standardima te identificirane potrebe za razvoj kapaciteta.

Ovim izvještajem se prvi put dobija evidencija kapaciteta  u oblasti zaštite i spašavanja na svim nivoima u čitavoj BiH, što pruža mogućnost da se organizovanije i planski djeluje prema lokalnim zajednicama koje su izloženije prirodnim i drugim nesrećama po pitanju nabavke određene opreme i sredstava, formiranja određenih jedinica za zaštitu i spašavanje i drugih aktivnosti koje se budu vodile.

Na ovoj promociji, između ostalih, govorio je i Fahrudin Solak, direktor FUCZ.

– Svaka općina ima svoje specifične rizike i razvija kapacitete kako bi izgradila otpornost na te rizike. Jedna općina nema potrebe da ima, na primjer, kapacitete za spašavanje iz planina, kad nema nijedne planine, ali zato ima problem s vodama, velikim rijekama… Zato će nam ovaj dokument biti osnova za izgradnju kapaciteta u svim lokalnim zajednicama, ne samo općina, nego i kantona – ocijenio je direktor Solak i izrazio nadu da će se i u narednom periodu ovaj projekt nastaviti, prije svega, u opremanje lokalnih zajednica po elementima kako su navedeni u samom izvještaju.

BiH je izložena čestim i destruktivnim katastrofama. Iz teorije i prakse znamo da negativne efekte katastrofa treba svesti na najmanju moguću mjeru putem preventivnog djelovanja prije nego što dođe do katastrofe. Ovakve mjere zahtijevaju koordiniran pristup široke lepeze aktera kao što su nadležni za prostorno planiranje, za ekonomsko planiranje, socijalnu zaštitu, vodoprivredu, i drugi, koji često u svom svakodnevnom poslu nemaju dodira sa civilnom zaštitom. BiH kontinuirano napreduje u razvoju takvog koordiniranog pristupa ali se još uvijek znatno oslanja na strukture sistema zaštite i spašavanja. Sistem zaštite i spašavanja u BiH je odraz kompleksne administrativne strukture u zemlji i njenog utjecaja na institucionalno uređenje i mehanizme koordinacije. Sistem također karakteriziraju često nedostajući kapaciteti za provođenje savremenih pristupa smanjenju rizika od katastrofa (DRR).

Kako je rečeno, ovaj izvještaj je pokazao da su u proteklom periodu napravljeni krupni iskoraci u BiH, formirano je dosta novih timova za zaštitu i spašavanje kad se govori o spašavanju na vodi, spašavanju iz ruševina, ojačan je sistem sa novom opremom, ali se još ne može reći da je spremnost potpuna.

Nakon promocije ovog projekta, izvršena je i primopredaja dva terenska vozila civilnim zaštitama Lukavca i Zvornika čija je vrijednost 100.000 KM, a u finansiranju su, osim Italijanske agencije za razvoj, učestvovale i ove dvije općine.

Federalna uprava civilne zaštite