Glavna baza vježbe bila je u mjestu Bovec, dok je dio logističke opreme i ljudstva bio smješten u planinarskom domu Petra Skalarja, kao i u isturenom logoru na samom ulazu jame. Spašavatelji i oprema su transportirani skijaškom žičarom do vrha žičare a pješice do doma odnosno do ulaza u jamu. Ova višednevna vježba (od 26. do 30. septembra 2018. godine) odvijala se u jami Skalarjevo brezno čiji je ulaz na 2.330 m/nv. Po scenariju, cilj vježbe bilo je izvlačenje unesrećenog speleologa sa 900 m dubine iz objekta Skalarjevo brezno koje se nalazi na slovenskoj strani masiva Kanin. Akcije speleospašavanja sa velikih dubina često traju više dana, te kao takve predstavljaju jedan od najkompleksnijih oblika spašavanja uopće. Razlog tome su velike dubine, nezahvalni meandri i ogromna količina opreme i ljudstva.

Na vježbi “Skalar 2018”, koju je organizovala Jamarska rešavalna služba – JRS u saradnji sa Slovenskom upravom za zaštitu i spašavanje (DUZS), učestvovali su spasioci iz Slovenije, Italije, Hrvatske, BiH, Bugarske, Srbije i Makedonije, među kojima su bila četiri predstavnika Bosne i Hercegovine, po dva iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) i Civilne zaštite Brčko distrikta BiH.

Glavna baza vježbe bila je u mjestu Bovec, dok je dio logističke opreme i ljudstva bio smješten u planinarskom domu Petra Skalarja, kao i u isturenom logoru na samom ulazu jame. Spasitelji i oprema su transportirani skijaškom žičarom do vrha žičare a pješice do doma, odnosno do ulaza u jamu.

Ova višednevna vježba (od 26. do 30. septembra 2018. godine) odvijala se u jami Skalarjevo brezno čiji je ulaz na 2.330 m/nv. Po scenariju, cilj vježbe bilo je izvlačenje unesrećenog speleologa sa 900 m dubine iz objekta Skalarjevo brezno koje se nalazi na slovenskoj strani masiva Kanin.

Prvi dan vježbu su vodili slovenski jamarski spasioci, povrijeđenog su evakuisali nekih 500 m iz dubine jame, potrošili svoje raspoložive resurse i onda tražili pomoć od ostalih susjednih država. Prvi su se uključili Italijani i Austrijanci, a zatim, kako se povrijeđeni evakuisao, prolazilo je vrijeme, pa su u jamu sišli spasioci iz Mađarske, Bugarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

Tokom četverodnevnog trajanja vježbe radilo se danonoćno i bez predaha na evakuaciji, učestvovalo je 150 spasilaca od kojih je 101 sišao u jamu.

“Povrijeđeni” je spašen iz jame malo prije 23:00 sata, a ujutro  su se  spasioci uputili do mjesta Bovec gdje je bio štab i logistika, pa je održan debrifing na kome je akcija dobila visoku ocjenu.

U ovoj vježbi prvi put se koristio VOX sistem za komunikaciju između jame i štaba, te je video link odašiljan tim sistemom preko interneta u cijeli svijet. Ovaj sistem komunikacije bi možda mogao naći svoju primjenu u akcijama Brzog odgovora timova FUCZ, i to između ekipe na terenu i OC FUCZ.

Akcije speleospašavanja sa velikih dubina često traju više dana, te kao takve predstavljaju jedan od najkompleksnijih oblika spašavanja uopće. Razlog tome su velike dubine, nezahvalni meandri i ogromna količina opreme i ljudstva. Zbog prevencije nesreća, odnosno u slučaju stvarne akcije, važno je da speleolozi budu savjesni u guranju ličnih granica u podzemlju, da budu uključeni u rad gorske službe spašavanja, pohađaju kurseve o samospašavanju i seminare prve pomoći.

Ovo je bila prilika da se još bolje obnovi veza sa slovenskim spasiocima u cilju bolje saradnje i obučavanja pripadnika FUCZ.

Federalna uprava civilne zaštite