Na današnjoj redovnoj sjednici Federalnog štaba civilne zaštite (FŠCZ) najviše se govorilo  o poplavama koje su usljed obilnih padavina zahvatile nekoliko Općina na području Federacije BiH. Načelnik FŠCZ i direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak informisao je članove Štaba o dosadašnjim aktivnostima FUCZ na pomoći stanovništvu u odbrani od poplava, odnosno o angažmanu ljudstva i korištenju opreme i materijalno-tehničkih sredstava u općinama koje su najviše ugrožene poplavama, kao što je Sanski Most, Usora i Doboj Jug. Stotinu pripadnika FUCZ sa čamcima, pumpama visokog pritiska, agregatima i ostalom opremom za spašavanje na vodi u Sanskom Mostu su uspostavili kamp i stavili se na raspolaganje lokalnoj zajednici, kako u odbrani od poplava, tako i u evakuaciji i spašavanju stanovništva. Agencija za vodno područje rijeke Save ustupila je 32.000 vreća koje su napunjene pijeskom i raspoređene na kritičnim tačkama koritom rijeke Sane i njenih pritoka u Sanskom Mostu. Timovi FUCZ od 13.5.2019. godine raspoređeni su i u Općini Usora i Doboj Jug, gdje se pratilo stanje na rijeci Usori sve do ušća u rijeku Bosnu. Zbog obilnih padavina, proglašeno je stanje prirodne nesreće u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Ključu, Banovićima, Usori, Tešnju i Doboj Jugu. FŠCZ ocijenio je angažman FUCZ veoma uspješnim i blagovremenim čime su spriječene veće posljedice koje bi nastale plavljenjem rijeka u ugroženim područjima.

Danas (14.maj 2019.) u prostorijama Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) u Sarajevu održana je 35. redovna sjednica Federalnog štaba civilne zaštite (FŠCZ), kojom je predsjedavala Jelka Milićević, zapovjednica Štaba, i na kojoj se, između ostalog, govorilo o poplavama koje su usljed obilnih padavina zahvatile nekoliko Općina na području Federacije BiH.

Načelnik FŠCZ i direktor FUCZ Fahrudin Solak informirao je članove Štaba o dosadašnjim aktivnostima FUCZ na pomoći stanovništvu u odbrani od poplava, odnosno o angažmanu ljudstva i korištenju opreme i materijalno-tehničkih sredstava u općinama koje su najviše ugrožene poplavama, kao što je Sanski Most, Usora i Doboj Jug.

Zbog kiše koja od jučer pada na području Unsko-sanskog kantona došlo je do porasta vodostaja rijeka Une i Sane. Prema predviđanjima najviše padavina i rast vodostaja Sane i njenih pritoka predviđalo se u Sanskom Mostu zbog čega je FUCZ u ovu općinu uputila svoje timove. Stotinu pripadnika FUCZ sa čamcima, pumpama visokog pritiska, agregatima i ostalom opremom za spašavanje na vodi stigli su u Sanski Most u kome su uspostavili kamp te se stavili na raspolaganje lokalnoj zajednici, kako u odbrani od poplava, tako i, ako bude potrebno, i u evakuaciji i spašavanju stanovništva. Agencija za vodno područje rijeke Save ustupila je 32.000 vreća koje su napunjene pijeskom i raspoređene na kritičnim tačkama koritom rijeke Sane i njenih pritoka u Sanskom Mostu.

Načelnik Solak informirao je članove Štaba i o tome da je, po dolasku u Sanski Most, održao sastanak sa načelnikom ove Općine, predstavnicima Općinske službe i Štaba civilne zaštite, kao i ostalim strukturama u ovoj općini na kome je bilo govora o pripremama koje je ova lokalna zajednica provela u proteklih nekoliko dana i planu prema kome će se djelovati u narednom periodu. Održan je sastanak i sa premijerom Vlade i Kantonalnim štabom Unsko-sanskog kantona.

Timovi FUCZ od 13.5.2019. godine raspoređeni i u Općini Usora, gdje se pratilo stanje na rijeci Usori sve do ušća u rijeku Bosnu. Timovi za odbranu od poplava i spašavanje na vodi i pod vodom sa čamcima, pumpama visokog pritiska i potrebnom opremom dežurali su i provodili aktivnosti na odbrani od poplava zajedno sa lokalnim strukturama i stanovništvom kako bi se spriječilo prodiranje vode u naseljena područja i stanovništvu pružila potrebna pomoć.

Na današnjoj sjednici FŠCZ prisutni su upoznati sa informacijom da je, zbog obilnih padavina, proglašeno stanje prirodne nesreće u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Ključu, Banovićima, Usori, Tešnju i Doboj Jugu.

FŠCZ ocijenio je angažman FUCZ veoma uspješnim i blagovremenim čime su spriječene veće posljedice koje bi nastale plavljenjem rijeka u ugroženim područjima.