Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa obilježava se svake godine 13. oktobra na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2009. godine, a posvećen je borbi za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, jačanju svijesti kod stanovništva o rizicima od katastrofa i očuvanju životne sredine

Jačanjem svijesti o uzrocima i posljedicama prirodnih i drugih nesreća, umanjuje se rizik od njihovog nastanka i pojave većih posljedica za ljude, materijalna dobra i važne prirodne resurse. Što je veća svijest o uzrocima i posljedicama nesreća, manji je i rizik njihovog nastanka i većih posljedica za ljude i materijalna dobra. Važno je preventivno djelovati i poduzeti neophodne korake kako bi se smanjio rizik od katastrofa i zajednice na svim nivoima, od lokalnog do državnog, učinile sigurnim.

Sendai Okvir za smanjenje rizika od katastrofa za period 2015–2030. usvojen je na Trećoj svjetskoj konferenciji UN-a koja je održana 18. marta 2015. godine u Sendaiju (Japan) i veliki naglasak stavlja na upravljanje rizikom od katastrofa s obzirom na postizanje znatnih smanjenja gubitaka u katastrofama u sljedećih petnaest godina.

Ovaj okvir ima četiri prioriteta za djelovanje a to su – razumjeti rizik od katastrofe, jačati upravljanjem rizika, investirati u smanjenje rizika i jačati pripravnost za što uspješnji odgovor na katastrofu ali i bolju reakciju nakon katastrofe tokom oporavka, sanacije i obnove.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je podložna prirodnim ili drugim nesrećama, sa velikim brojem ranjive populacije koja je izložena rizicima od katastrofa pa je smanjenje rizika i uticaja prirodnih ili drugih nesreća jedno od ključnih pitanja sigurnosti zemlje i regiona.

Iako prostora za napredak ima još mnogo, izvučene su pouke iz naučenih lekcija, dosta toga se unaprijedilo bez obzira na decentralizirani sistemu  zaštite i spašavanja u BiH. Ključni akteri sistema za zaštitu i spašavanje, kao što je civilna zaštita, danas su bolje opremljeni i obučeni u skladu sa najvišim standardima odgovora na katastrofe i svjesni važnosti dobre koordinacije i pravovremenog upozorenja prilikom prevencije i odgovora na katastrofe.

U Bosni i Hercegovini dominantne opasnosti su požari, poplave, klizišta, mine, neeksplodirana ubojna sredstva (NUS), zemljotresi, ekstremne meteorološke pojave i druge prirodne i tehničko-tehnološke opasnosti.

Federalna uprava civilne zaštite sa ostalim nadležnim institucijama na svim  nivoima u BiH, uz podršku Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, kroz veliki broj aktivnosti ulaže velike napore na izgradnji i jačanju svijesti o rizicima od katastrofa a najviše na planiranju, jačanju, opremanju i obučavanje pripadnika i službi CZ za adekvatan odgovor na sve prirodne i druge nesreće.

Federalna uprava civilne zaštite